Uručene članske iskaznice udruge Vrdol

Izrađene su i uručene članske iskaznica Udruge Vrdol. Udruga broji 72 člana i od osnutka u rujnu 2003. godine učinila je znatne pomake u našem kraju, uređenje mjesta, čišćenje i markiranje planinarskih staza, sudjeluje u raznim speleološkim i drugim istraživanjima, sudjeluje na raznim skupovima i predavanjima, suorganizator je proslave 100 godišnjice rođenja akademika Josipa Roglića kao i susreta planinara na Turiji, sudjelovala na izgradnji Planinarske kuće Akademik Roglić, postavila jarbol sa državnom zastavom na Turiji…, a inicijator je postavljanja križa na vrhu Sutvid. Pridružite nam se!

EKO-ETNO UDRUGA «VRDOL» ŽUPA RB 17002139
Predsjednik Dinko Vuletić,
upravni odbor: Frane Turić, Tomislav Luetić, Stjepan Roglić i Ivo Roglić,
tajnica udruge Melita Luetić.

Pristupnica udruge Vrdol može se preuzeti na linku sa strane /JOŠ LINKOVA/ i popuniti te dostaviti osobno ili e-mailom na adresu: stjepan.roglic1@st.t-com.hr

Misno slavlje na svetom Roku

Tradicionalno ove godine 16. kolovoza na biokovskom vrhu Sveti Roko u istoimenoj crkvici na 1228 metara nadmorske visine održana je sveta misa. U čast svog zaštitnika mještani Župe kao i drugi Biokovci , te planinari svake godine hodočaste ne žaleći truda i muke da po velikoj vrućini i napornom usponu, koji traje tri i pol sata, dođu na svetu misu. Ljubavlju prema Biokovu članovi uduge Vrdol, mještani i planinari pokrenuli su inicijativu o postavljanju križa na vrh Sutvid / Sveti Vid / 1332 metara.
Svetu misu predvodio je velečasni Dražen Balić i sam strastveni planinar koji je inicijativu i podržao.Misnnom slavlju nazočnilo je tridesetak vjernika. Posebno je pozdravio momke koji su postavili nova vrata na crkvicu.
Naša dva doktora Bruno i Davor Luetić ukrasili su na Veliku Gospu crkvicu državnom zastavom. Specifičnost ovog misnog slavlja je da su svi bili muškarci, te je izražena nada da će nam dogodine ljepše vrijeme donijeti i dolazak žena.

Slike Stipe Bušelić i Stjepan Roglić
Tekst Stjepan Roglić

PLANINARI OBNAVLJAJU CRKVICU SVETOG ROKA

Zajedničkom akcijom Eko-etno udruge Vrdol – Župa, HPD Sv. Jure – Zagvozd, HPD Imotski –Imotski i HPD Rašćane – Rašćane u nedjelju 01. lipnja odrađena je radna akcija na crkvici Sv. Roka. Ekipa planinara i ljubitelja prirode pojačana sa tri doktora ( Luetić, Čikeš i Šitum ) iznijela je na 1225 metara visok vrh nova vrata za crkvicu. Teška konstrukcija prenesena je na leđima iz Župe zaseok Luetići uz usku i strmu stazu. Plan i volja sudionika doživio je neograničeno zadovoljstvo kada su vrata postavljena na svoje mjesto.

Nakon odrađenog posla uslijedio je spust drugim pravcem do planinarske kuće Akademika Josipa Roglića na Čuliji gdje se je ekipa uz okrjepu nakratko odmorila. Povratak je dalje bio dobro očišćenom i markiranom stazom u Župu.

Entuzijazam i želja pojedinaca da revitalizira život u zabiokovlju polako daje rezultata i obrise, ali bez pomoći lokalne zajednice i većeg razumijevanja teško da će se moći napraviti korak više.


Tekst: Stipe Bušelić
Snimio: Stjepan Roglić

Plemena u Župi

ŠARIĆI

Šarići žive između Vrana (753m) i Lukoca (746m). Narod je za vrijeme Kandijskog rata (17.st) bježao na otoke,bježao u primorje ili se sakrivao po Biokovi. Tada se u Podgori i Tučepima pojavljuju mnoga plemena iz Vrdola. Tako nalazimo za Kandijskog rata u popisu obitelji i prezime Šarić.
Kod diobe zemalja 1726. u Zmijavcima, Šarići su dobili imanja, tamo su živjeli,a tako je i danas u brdu i u polju.
Godine 1860 u Župi se nalaze 4 brojne obitelji,a godine 1990. 13 osoba. Sada u šarićima stalni boravak imaju 3 ili 4 osobe.

BRNIĆI, BRNIĆ-LEVADA

Brnići su staro pleme u Župi. Otprilike do kraja 17.stoljeća živjeli su u Donjoj Župi.
Kada je zavladala kuga za turske i mletačke uprave mnogi su bježali iz naseljenih mjesta u osamu gdje neće dolazit u dodir s drugima da se nebi zarazili,al tako da im je moguće dolazit u staro boravište obrađivat zemlju.
Tako su postupili i Brnići i Šarići pa i monogi drugi.
U Donjoj Župi pod Stranom postoji lokalitet «Brnića ograda». Neki Stjepan Brnić prodao je to u Brnića ogradi Ivanu Buljubašiću-Piriću. I sad neki Brnići imaju svoje posjede u Donjoj Župi. Dakle starina im je u Donjoj Župi istočno od Crkve sv.Ivana, odakle su se preselili iza brda Vran istočno od Šarića.
Prvi put se Brnići spominju u svezi s gradnjom Crkve sv. Ivana i sv. Mihovila.Tada su Turci uhitili Matiju Brnića i Tomu Juričića.
Za Kandijskog rata neki Brnići su se odselili u Sumartin na otoku Braču.
Pri diobi zemlje 1725.god u Zmijavcima spominju se Brnići pa tako oni i danas imaju tamo posjede.
Neki su se odselili u Dobro kod Livna.
Prlikom popisa naroda 1948. Brnići su se u Hrvatskoj našli na 70 mjesta. Najbrojnija skupina tada se naša u Župi 86 osoba u 13 obitelji što je pokazatelj da im je uparvo Župa kolijevka odakle su se širili dalje.
Godine 1940. u Srednjoj Župi je bilo 12 obitelji,od kojih su 2-3 obitelji Brnić-Levade. Do 1997. u Brnićima su živjele 3 osobe, danas nažalost više nitko ne živi, al mladi se vraćaju na svoju djedovinu i mnoge su kuće u obnovi što je veoma važno.

LELASI

Prema legedni Lelas je dobio veliki komleks zemlje,za zaslugu od oslobođenja Imotskog od Turaka (1717. god). Taj Lelas se naselio u sredini te velike parcele. Iz Župe su Lelasi selili na razne strane. Kod njih se uvijek rađalo puno djece,a uvijek su ostajali na samo jednoj obitelji u Župi, danas nitko od Lelasa ne živi u Župi.

Napisala: Ivana Brnić -Levada

Čestitka

Roglićeve zlatne niti

»Akademik Josip Roglić i njegovo djelo«, zbornik, Hrvatsko geografsko društvo Split, Zadar i Zagreb, 2006.
Zbornik znanstvenih radova o Josipu Rogliću, najpoznatijem hrvatskom geografu i svjetski priznatom geomorfologu te istraživaču krša, objelodanjen je u prigodi 100. obljetnice njegova rođenja uz pomoć zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a uredio ga je Mate Matas.
U zbornik su uvrštena 34 priloga svrstanih u sedam zaokruženih cjelina, koje su u velikoj mjeri podudaraju s predviđenim dijelovima rada znanstvenog skupa, održanog u travnju 2006. godine. To su predgovor o životu i djelu akademika Roglića, njegova uloga u proučavanju krša i njegova značenja, globalizacija i litoralizacija ubrzanoga razvoja turizma u svjetskim i nacionalnim razmjerima u novijem razdoblju, prometna povezanost nekada i danas, regionalno-geografske teme i kartografske teme i informacijske tehnologije.
Među hrvatskim znanstvenicima vizionarima važno mjesto pripada i akademiku Rogliću, kao posebnu vrijednost na tržištu turizma isticao je toplinu i čistoću hrvatskoga dijela Jadranskog mora i neponovljive pozornice obalnih područja. Roglić je bio čovjek ispred svojega vremena. On je prije pola stoljeća upozoravao na nužnost bolje prometne povezanosti hrvatskog sjevera i juga, a svoja prostorna istraživanja usmjeravao prema ostvarivanju tzv. zlatne niti, tj. Autoceste kralja Tomislava, koja uz jantarski put, hrvatski gorski prag i zagrebačko prometno križište Hrvatsku čini važnim posrednikom između toplog Sredozemlja i razvijenoga europskog sjevera. (D. Z. S.)
3.9.2006.
Glas Koncila

Požar u Luetića polju

Dana 25. veljače ujutro u Župi izbio je požaru u Luetića polju koji se proširio na predio Dubravice u Strani. Prema službenom izvješću DUZS 112 u požaru je izgorjelo 10 ha makije i borove šume. Gašenju požara je pristupilo ukupno 39 gasitelja sa 10 vozila iz DVD-a Zagvozd, Lovreć, Imotski, Vrgorac i Zadvarje. Poslijepodne vjetar je pojačao a time i opasnost širenja požara. Pozvana je pomoć zračnih snaga te se u gašenje uključio protupožarni zrakoplov Canadair. Požar je ugašen u 19 sati. Poruka svima koji pale pripremite se prije paljenja, palite u skupini i to radite sigurno za sebe i okolinu, ako je potrebito prijavite paljenje vatrogascima.

Tekst i slike:
Stjepan Roglić