OTKRIVANJE SPOMENIKA DON MIHOVILU PAVLINOVIĆU (10.01.2007)
Što je stara kultura na području Imotske krajine pokazuje i činjenica o osnivanju prve čitaonice 1870.god. na tim prostorima. Onom što slijedi nije međutim, direktno upućeno na korjene kulture u Imotskom,već o velikanu po kojem imotska Knjižnica i nosi ime. Noseći naziv „Don Mihovil Pavlinović“ Knjižnica je godinama čuvala od zaborava lik i djelo hrvatskog preporoditelja, koji se posebno politički isticao boreći se za interese naših ljudi. Pored naziva Grdaske knjižnice u Imotskom don Mihovil Pavlinović dobio je i još jednu potvrdu za svoj rad te koliko niti mlađi naraštaj ne zaboravlja. A to je postavljana grandiozna skluptura na tormeđi; Vrgorac, Imotski, Makarska.VOĐA HRVATSKOG NARODNOG PREPORODA,DON MIHOVIL PAVLINOVIĆU povodu 120 obljetnice smrti svećenika, domoljuba i književnika don Mihovila Pavlinovića u Rašćanima, u Zabiokovlju, 30. rujna otkriven je spomenik tom hrvatskom velikanu koji je izniknuo iz plemenitog krša podno Biokova,zavičaja glasovitih hrvatskih vizionara Andrije Kačića-Miočića, Josipa Roglića, Mate Ujevića, Tina Ujevića i brojnih drugih sinova ovoga kraja.Začetnik zamisli za podizanje spomenika je don Vjekoslav Pavlinović, umirovljeni svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, predsjednik Odbora za podizanje spomenika, u kojem su još i mons. Ante Jurić, nadbiskup u miru, don Luka Vrljičak, don Ivan Turić, župnik Župe Biokovske, dr. Marko Turić i dr. kajo Bučan, saborski zastupnici i drugi brojni uglednici.
RAZGOVOR:DON VJEKOSLAV PAVLINOVIĆ (Razgovarala Dragica Zeljko-Selak)Tko JE don Mihovil Pavlinović? Gdje se rodio?
Don Mihovil Pavlinović je svećenik, domoljub i književnik. Dodao bih dobar svećenik,izvanredan političar i vrstan književnik, predvodnik i prosvjetitelj hrvatskog naroda u ovim krajevima u drugoj polovici 19. st. Rodio se 28. siječnja 1831. god., a umro je 18. svibnja 1887.god. Za svećenika je zaređen 23. rujna 1854.god. u splitskoj prvostolnici. Najveći dio života bio je župnik u Podgori. Don Mihovil se već u sjemeništu isticao svojim domoljubljem. Postao je pokretač i vođa Narodne stranke, oko 1860.god. Nekoliko je puta biran u zastupnika u Dalmatinskom saboru. Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru i bečkom parlamentu.
<>
Svećenika i književnika njegove veličine bilo je popriličan broj. No, političara vrlo malo. Don Mihovil spada među najzaslužnije ljude za priključenje Dalmacije Hrvatskoj, suprotno željama Bajamontija i autonomaša. Spasiti Dalmaciju, za Hrvatsku, povijesni je uspjeh. Vratiti hrvatski jezik u sve institucije od Crkve do sudstva u Dalmaciji. Zamislite da danas u Imotskom vladaju Talijanaši, da naš čovjek vodi sa sobom prevoditelja u sud ili matični ured!
Zašto mu je podignut spomenik? Zašto u Rašćanima?<
BR<>
U Imotskom je otvorena čitaonica 1870.god. Čija je to zasluga?
<BR< <>Za Imotski je bio veliki kulturni i politički događaj otvaranje čitaonice. Hrvatsku čitaonicu otvorio je Don Mihovil Pavlinović svojim značajnim političkim govorom, 08. veljače 1870.god. To je bio prvi njegov znameniti govor: „Besjeda na slavi Imotske čitaonice“ a drugi, „Besjeda svojim biračima“, koji je izrekao, 04. srpnja 1870.god., kada je izabran za imotskog zastupnika.. Spomenuti govori smatraju se najvažnijima koje je izrekao. U njima je iznesen program cijelog kasnijeg njegovog političkog djelovanja. Obnova spomenute čitaonice koja je dovršena ove godine, a koju je svečano otvorio ministar kulture Božo Biškupić upravo i nosi naziv „Don Mihovil Pavlinović“. To je samo još jedan kamenčić u mozaiku zahvalnosti tom hrvatskom sinu, „hrvatskom Prometeju“, kako ga je nazvao Ivo Runtić.Tko je autor skulpture koja će se postaviti u rašćanima?Lik u bronci don Mihovila Pavlinovića djelo je mog prijatelja kipara Marka Gugića, istaknutog hrvatskog kipara, koji veoma vrednuje don Mihovila, a kroz svoj rad postao je najveći darovatelj ovog pothvata. Brončana je skulptura visoka dva i pol metra. Projekt perivoja izradio je arhitekt Edo Šegvić.
Odakle zamisao i tko je pokrovitelj cijelog projekta?
To mi je bila dugogdišnja želja da svom prezimenjaku, koji mi nije ništa u rodu, podignem spomenik zahvale za njegov nacionalni preporod kojim je Dalmaciju spasio od propasti. Glavni je pokrovitelj Sabor RH, ali i brojne institucije i pojedinci.
Je li Imoćanima ostao u pamćenju?
Niti najstariji Imoćani, ne mogu se sjećati don Mihovila, koji je umro pred 120 godina. Ali je još ljepše ono, to je ostalo kao jeka njegova djela. Djelo je nadživjelo i živjeti će dok je hrvatske i Hrvata. Njegovi govori su suvremen misli, koji i danas imaju i uvijek će imati svoju vrijednost. Tužno je bilo biti Imoćanin u siromaštvu, neznanju i pod tuđom vlašću. Don Mihovil vraća nadu i ponos, uspostavlja narodnu vlast i hrvatski jezik.Književnik, sakupljač narodnog blaga?Velika hrvatska duša don Mihovila, nije samo hrabrim govorom davala snagu našem čovjeku, već i pisanom riječju.Pjesme budnice, političke studije, poučne priče bijahu s istim ciljem:podizati narod duhovno,kulturno i tvarno. On sam uči od naroda, bilježi riječi i narodne običaje. Važnija djela su mu: „Pjesme i besjede“, Različiti spisi“, „Pučki spisi“, „Puti“,…U književnom radu isticao se posebno kao sakupljač narodnih pjesama. Tako je 1876.god. predao Matici hrvatskoj, veliki zbornik hrvatskih narodnih pjesama. Mnogo ih je sabirao po Dalmaciji i Bosni i Hercegovini. U tom zborniku koji sadrži 1765 narodnih pjesama sadržane su i pjesme koje je zapisao po Imotskoj krajini.Može li pavlinović stajati uz bok Ante Starčevića, oca hrvatske domovine-oca hrvatske misli?Dr. Ante Starčević za svakog Hrvata je neupitna veličina.No, niti jedan naš velikan nije se toliko srodio s narodom kao don Mihovil. Propješačio je cijelu Dalmaciju, BiH, Sloveniju. Zato mu i jest na spmeniku misao vodilja: Ispod gore niko Na vise se peo S narodom se sviko Narodni vez veo. Budući je osjetio razmišljanje i težnje naših istočnih susjeda, odbacuje jugoslavenstvo kao veliku opasnost za Hrvate. Negdje će napisati od prilike:“Ništa je ono što rade Osmanlije, što će biti ako Srbi dođu do moći u Bosni.“ Proročki je gledao ono što se događalo u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom obrambenom ratu. Postojala je zamisao da ga se proglasi Ocem Domovine. Kad se to nije dogodilo, to onda najviše pripada hrvatskom Ataturku i Ben Gurionu, dr. Franji Tuđmanu.
Dvo i pol metarski kip don Mihovila Pavlinovića. Djelo akademskog kipara Marka Gugića
Ana Bilokapić pročelnica KO Imotski i saborski zastupnik Kajo Bučan svečano su otkrili kip. Začetnik ideje je don Vjekoslav Pavlinović.
Pripremio: Stjepan Roglić
